Huriti, narod starog Istoka, naseljen prvotno na području južno od jezera Van (danas teritorij uz istočnu granicu maloazijskog dijela Turske). Prve vijesti o njima potječu s kraja III. tisućljeća pr. Kr. Predvođeni vojničkim plemstvom, Huriti su iz svojih prastarih sjedišta prodrli u Mezopotamiju, Siriju i Palestinu oko 2000. pr. Kr. Oko 1600. pr. Kr. vodio je s njima teške borbe u Siriji hetitski vladar Hatušili I. Dok su se s drugih područja Huriti morali povući, dotle se u gornjoj Mezopotamiji učvrstila nova huritska država Mitani. Njezini su vladari (osobito Saušatar, oko 1430. pr. Kr.) vodili dugotrajne borbe s Egiptom, nakon kojih je nastupilo razdoblje mira (vladavina Artatame, Šutarne II. i Tušrate (približno od 1390. pr. Kr. do približno 1350. pr. Kr.). Država je oko pol. XIV. st. pr. Kr. podlegla Hetitima. Ogranak Hurita ustrojio je nekoliko stoljeća kasnije na svojem prvotnom teritoriju novu državu Urartu.
